Ko ɗo ngon-ɗaapinal
pinal
On maayii, maayɓe ngarii e mon !

Damien Glez, ko natoowo, natanoowo jaayɗe. Iwdi makko ko Burkinaa, kono o jeyaa ko Farayse. Ko kanko nati natal njiyaton ɗoo ngal. Natal ngal hollitaa ko junngo maayɗo ina yalti e aññeere, ina waɗa amwoloŋ e kees woote, ɗum woni ina woota. Kono o faccirii winndannde makko. O idii ko hokkude Biraago Joop goonga. Ko Biraago Joop haalnoo koo, ko goonga, wonde :
«Maayɓe ɓee maayaani
Aɓe na nder lekki coññoowi
Aɓe na nder cukkel uumowel».
Njillu Sifaa to Kayhayɗi
Sifaa hanki pinal hannde, ko fedde nde wonaa laamuyankoore hirjinoore, siftinoore, tintinoore, rewrude e tinndinooje, daraniinde siftinnde leňol e famminnde ngol caɗeele dookɗe renndo, e reentinnde ɗum en, e weytinnde, e yejjitinnde ɗum en mette walla siftinnde ɗum en nguurndam haŋki. Ko yimɓe fof ndenndi, njeydi Sifaa.
Hol ko woni pinal ?
E kɗl Ɗahiiru Sih, yo Alla yurmo mo, yaafoo mo
Pinal noddi ko neɗɗaagu, neɗɗaagal. Sabu jawdi haalantaake haala pinal. So Pinal haalaama tan noddi ko innama aadee. Yimɓe noon ɗo ndenndi fof; ɗo nganndondiri fof pinal feeñat ɗoon.
Pinal wayi kono yertere mawnde nii, so a feƴƴii maa wood ko taw-ɗaa to nder to. Ko taw-ɗaa to nder ko, ɗum woni mbaydi, ko ɗum woni faayiida leñol. Fof ko heen jeyaa, fof ko heen yaltata, tammbii pinal ngal. So jeyaaɓe e ɓamtaare pulaar kaalii haala pinal, ko ɗum fotde ...
Ñalngu pulaagu to leegal El Mina
Aset 09 suliyee 2011, leegal El Mina finiri , ñaldi, hiirdi ko fuutankaagal, tawi yuɓɓini nguun ñalngu pulaagu ko Catal El Mina, gootal e Cate Fedde Ɓamtaare Pulaar e Moritani.
Ñalnde heen subaka, tuggi waktu 11h haa hedde waktu 1h 30, ko seppo ngam hollirde finaa-tawaa fulɓe. Idii yettaade e seppooɓe ɓee ko Goomu Ɓamtaare Daande Leñol, sukaaɓe rewɓe e worɓe, e seppo maɓɓe eɓe aanomina gollal fulɓe, hono demal. Eɓe ngondi e jabboowo, luuwoowo, gaawoowo, gollal timmungal ko fayti e demal waalo, e coñal mum…
Doggol fuɗɗiiɓe wallitde galle fedde
|
T° |
Innde |
rokki |
Yeewtere heewnde faayiida

Ko daartol sagata gorko janngoynooɗo caggal leydi, waɗi toon duuɓi e kitaale. Nde o arti cuuɗi maɓɓe, o noddi jinnaaɓe makko, o wiyi ɗum en omo jogii naamne tati. Omo yiɗi ɓe njiylanoo mo ganndo diine walla ganndo ko o waawi wonde fof, baawɗo jaabtaade naamne makko tati ɗe. Jiknaaɓe mbaɗi laakngal, leydi ndii fof naati e njiylawu, ha ɓe njiyti ganndo gooto, ceerno mawɗo, juulɗo. Ceerno noddaa ari, kanko e sagata gorko ɓe kuccondiri.
Ittude Fulfulde nder Media ko warude ɗemngal men tippude e eɓɓoore nde Ardiiɓe men Fulɓe jaɓi (1)

Ñannde 27 lewru yawtundu (27/04/2011), Md Usmaan Bah winnduno ɓatakuru faade e forum Tabital Pulaaku no innee Jamaa, himo lamndoo ko waɗi Fulfulde jantaaka e ɗemɗe Afriki mawɗe ɗen, ɗum ko e ndee jaaynde wi’eteende Jeune Afrique lollunde (JA) : http://www.jeuneafrique.com/Article/ LIN12124babeleniaci0/#axzz1ML99DrgT , ko nii o wiiri “Hannde miɗo jannga ka internet (jeune Afrique:
Catal FƁPM Nuwaadibu : Hiirde mbayniigu Aamadu Saydu Kan

Catal F.B.P.M to Nuwaadibu yuɓɓinii hiirde pinal ñalnde 23 saawiyee to galle Pulaar to leegal tufnde 1ɓere. Saabii hiirde nde ko waɗande musiɗɗo Kan Aaamadu Saydu, hooreejo catal ngal, hiirde mbayniigu, caggal nde heɓi fooftere mum (retraite).
Jokkondiral e ‘Katante Leñol’

Fooyre Ɓamtaare heɓii jokkondirde e gooto e ngenndiyankooɓe leñol, e sahaa nde yillii Likseyba Gorgol, njillu musidal makko e ngenndiyankooɓe terɗe catal F.Ɓ.P.M. to Likseyba e Fedde Tiimtimaare e pelle pine daraniiɗe ɓamtaare.
Fooyre Bamtaare : hol to njeye-ɗaa e gure men Fuuta ?

