Ko ɗo ngon-ɗaapinal

pinal


Guwarnama Muritani e ƴellitaare ɗemngal Arab

Jooɗii hakkunde ko kalifu pinal, bannge ñaamo ko mawɗo hilifaaɓe
Jooɗii hakkunde ko kalifu pinal, bannge ñaamo ko mawɗo hilifaaɓe

Doktoor Mullaay wul Muhammed Lagdaaf, gardiiɗo hilifaaɓe Muritani, noddii e daranagol ƴellitgol ɗemngal Arab. O waɗi ngoon noddaango ko e udditgol kewuuji mawningol ñalawma ɗemngal Arab, udditɗi to galle mooɓondire Nuwaasoot, ñalnde altine 1 mars 2010. Hikka, konngol mawninirgol nguun ñalngu ko «Ɗemngal Arab, ɗemngal diine men e neɗɗaagu men».

21 feebariyee, ñalngu ɗemngal muuynangal

Maande ñalngu ɗemngal muuynangal
Maande ñalngu ɗemngal muuynangal

Ñalawma ɗemngal neeniwal mawninaama 21 feebariyee. Toɗɗii mawningol nguu ñalngu ko batu kuftodinngu UNESCO gila 1999. Kono ngu fuɗɗii mawnineede ko e hitaande 2000, ngam semmbinde keewal ɗemɗe e heewɗemɗiyaagal e keewal pine. Hikka, ñalngu ngu mawniniraa ko e semmbinde ɓallondiral pine. Hono no heewnoo waɗireede, Sokna Irina Bokova, Kuuɓal kuftondinngal Fedde UNESCO nde, waɗii diskuur mo o huccitini e ɓesngu winndere nde.  O idii ko siftinde wonde ko hikka woni hitaande 10ɓere mawningol nguu ñalngu.

Hiirde pinal duɗal Lewlewal Badru

Almudɓe Duɗal Lewlewal Badru
Almudɓe Duɗal Lewlewal Badru

Catal F.Ɓ.P.M. Daar Nayiim ina tintina banndiraaɓe kala wonde ina yuɓɓina hiirde Pinal. Ina wayi no jogii njuɓɓudi ndeen hiirde ko Duɗal Lewlewal Badru. Hiirnde nde waɗata ko ñalnde aljumaa 29/01/2010 to Daar-Nayiim, to nokku biyeteeɗo Soon 2 (Zoon 2), waktu 10ɓo e feccere jamma. Ina teddiniraa hiirde nde : Yiilirde Ngenndi Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani e denndaangal cate Fedde nde gonɗe e Nuwaasoot

KJPF: Ñalawma teddungal e horma Ceerno Murtuɗo Joop

Gila nano (H. J. Konte, S. C. Bah, M. A. Sek e M. Dem
Gila nano (H. J. Konte, S. C. Bah, M. A. Sek e M. Dem

“So ɓee anyii men haa ɓe waririi men gooto-gooto ngam yo men ɗalu men acca janngugol pulaar, ɓe gaynataa, ɓayri so ɓe warii men ɗoo men yiitidoyay laakara toon men waɗa duɗe amen men jannga, men janngina pulaar.” Ko aan Mammadu Samba Joop “Murtuɗo” haalunoo ɗum. Ka won-ɗaa fuu Moodibbo, nyalnde 26 bowte (dujambar), si a jalaano weltaare woo a moosuno ko neeɓi. Nyaalande nde teddiniraɗaa, innitiraɗaa, tawa kadi fof feƴƴirii no yiɗirɗaa noon.

Cukalel e cukaagu fuutankeewu

Nate "seppo cosaan" FƁPM ñalnde 3 e 4 suwee 2006
Nate "seppo cosaan" FƁPM ñalnde 3 e 4 suwee 2006

 

Yeewtere Umar Hammaat Daat e Kajjata Maalik Jallo  njuɓɓinnoo e ñalɗi pinal  Fedde Sukaaɓe Ŋoral Gidaala (Ñalɗi pinal fedde sukaaɓe Ŋoral Gidaala 18 haa 23 UT 2001)

Suka e sifaa kuuɓtidinɗo ko tagoore jibinaande e galle, jeytoraande e wuro.Jiygol mayre aduna ko weltaare mawnde wonande jibnaaɓe, jiidaaɓe e hoɗdiiɓe. Innde mayre tabitinta ko jokkere enɗam, kawral e nafondiral hakkunde hoɗdiiɓe. Daawe tagoodi suka ina ciforoo ɗee taƴe:

UNESCO dañii gardiiɗo keso : Irina Bokova

 Irina Bokova hooreejo keso Unesco
Irina Bokova hooreejo keso Unesco

Debbo biyeteeɗo Irina Bokova (duuɓi 57) toɗɗaama, ñalnde 22 septammbar, yo won Ɗowoowo kuftodinɗo UNESCO. Toɗɗii mo ko terɗe 58 jeyaaɗe e Diiso siynoowo UNSECO. Kono ko ñalnde 15 oktoobar batu kuftodinngu ndenndinngu yonaaɓe 193 leyɗe jeyaaɗe e Fedde he, laawɗinta ngol toɗɗagol.

Yeewtere Njaay Saydu Aamadu to Silɓe

sukaaɓe Silɓe
sukaaɓe Silɓe

En puɗɗoriima innde Geno, gooto mo senaare woodani, kisɗo, kisnuɗo, kisnoowo, mo kisal alaa gaagaa mum, toowɗo, toownuɗo kala ko toowi, tedduɗo, teddinɗo kala ko teddi, mo fittaandu e arsuko tagoore ngoni e tamannde mum, jiɗoowo waɗa, baɗoowo laatoo. En njuulii e Nelaaɗo makko Mohammadu, mo jam e kisal ngoni, Mohammadu *minata, Mohammed Abdullaay, timmoode annabaaɓe,

Ñalɗi Pinal Silɓe

Njaay Saydu Aamadu e sukaaɓe Silɓe
Njaay Saydu Aamadu e sukaaɓe Silɓe

Ñalnde 24 lewru seeɗto hitaande 2009, sukaaɓe njeeɗiɗo Silɓenaaɓe e gardagol Mustafa Jaalo Njaay ngari, e innde Sukaaɓe wuro Silɓe, juuraade en e yettinorde en bismaango wonande ñalɗi pinal ɗi ɓe nganniyii yuɓɓinde ñalnde 23 e ñalnde 24 morso 2009 , so Geno newnii. Ko kamɓe ngoni yiilirde Fedde Yaakaare Silɓe jooɗiinde e Nuwaasot:

- Mawɗo Njuɓɓudi: Mustafa Jaalo Njaay

Hol ko woni pinal ?

Ɗahiiru Sih, yo Alla moƴƴu e makko
Ɗahiiru Sih, yo Alla moƴƴu e makko

 

Pinal noddi ko neɗɗaagu, neɗɗaagal. Sabu jawdi haalantaake haala pinal. So Pinal haalaama tan noddi ko innama aadee. Yimɓe noon ɗo ndenndi fof; ɗo nganndondiri fof pinal feeñat ɗoon. Pinal wayi kono yertere mawnde nii, so a feƴƴii maa wood ko taw-ɗaa to nder to. Ko taw-ɗaa to nder ko, ɗum woni mbaydi, ko ɗum woni faayiida leñol. Fof ko heen jeyaa, fof ko heen yaltata, tammbii pinal ngal. So jeyaaɓe e ɓamtaare pulaar kaalii haala pinal, ko ɗum fotde ..

Yeewtere ndee ko nii jogori leloraade, ko toɓɓe joy ƴettaten.
1. Naatirgel

Horsiɓe Fedde Ɓamtaare

tuwiitgol

Firefox e Wolof

 Firefox e wolof

Miijooji cakkitiiɗi

Ƴeewndo miijooji

Hol miijo ma e sit o ?:

Fotooje Flikr

Hammadi SukkiBookara Aamadu BahSammba Joom Bah e Aamadu Umar JahAbuu Mbooc

Random image

Abuu Aamadu Joop (hooreejo Catal Likseyba Gorgol)

Hol wonɓe e sit he

There are currently 0 users and 2 guests online.