Ciimtol ñalngu ciftorgol Mammadu Sammba Joop to Mbaañ

Mammadu Sammba Joop
Mammadu Sammba Joop

Fayde e Fooyre Ɓamtaare. Caggal calminaali e koofnaali ngenndiyankooji feewde e ardorde Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani e jaaynde mum Fooyre Ɓamtaare sabu darnde hiisnde daraande ngam wuurnude ɗemngal e humpitde leñol, ko yiɗde waɗande banndiraaɓe, ɓe ndañaano tawtoroyeede, ciimtol no ñalawma mawningol ñalawma Mammadu Sammba Joop ganndiraaɗo Murtuɗo, yahrunoo e nder wuro Mbaañ, ñalnde 11 lewru korse hitaande 2010.

Doktoor Abuu Usumaan Bah, ngenndiyanke jankiniiɗo

Deftere AlƁuraana
Deftere AlƁuraana

 

Ñalnde alkamiisa 03 suwee 2010, Fulɓe mbaasii Jaalal mawngal hono Abuu Usumaan Bah, jeyaaɗo to Baabaaɓe looti. Ko ɗo e lopitaal mawɗo o sankii caggal nde rafi cellal makko ɓeydii tiisde. Ko ñalnde heen, o nawtaa Baabaaɓe, ko toon o wirnoyaa.

Galle Pulaar : daawal taƴtaama

maande fedde ɓamtaare pulaar e Muritani
maande fedde ɓamtaare pulaar e Muritani

En njettii Alla joom baawɗe. Banndiraaɓe kala njaaraama. Fedde men, hono Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani, yoɓii, ñalnde alarba 16 suwee 2010, ko fawanoo ngam fandinde boowal ngal rokkanoo e Nuwaasoot, fotde 1 896 000 Ugiyya.

Ko lollirnoo «Tirailleurs Sénégalais»

Tiraayeer en ɗiɗo
Tiraayeer en ɗiɗo

E lasli ina wayi no ko e teeminannde 16ɓiire  jom laaɗe cuurki en tawi ko tuubakooɓe aratnooɓe ina cunnoo nokkuuji men ngadii ƴettude liggotooɓe e nder ɗiin nokkuuji ɗi ɓe njillotonoo, eɓe liggina ɗum en e laaɗe he, ɓe kebla ɗum en, ɓee heen ngona dognooɓe laaɗe cuurki, ɓee heen ngonta koniŋkooɓe waɗɗotooɓe pucci walla yahrooɓe koyɗe.

Njeenaari : ndeke wonaa Amerik tan

Abdullaay Wad
Abdullaay Wad

Ñalnde 31 mee, en mbinndiino ko fayti e jaabondiral hakkunde Abdullay Wad e jooɗaniiɗo Dental Amerik to Senegaal, hono Marsiyaa Bernikaa, nde Wad wiyata : «… mi roŋkii famde, hol ko saabii ko onon ngoni leydi ngootiri ñalloori wiyde ko min leydi njeenaari… Dental Orop e Farayse e Sawuud e Inndo e Siin ina mballa min no feewi, kono ɓe meeɗaa wiyde ko min yeenaaɓe.

Raay Fuku winndere

Zakumi
Zakumi

 

Kawgel fuku bal baɗowel hikka to Afrik worgo, tuggi 11 suwee haa 11 sulyee, kam waɗti 19 ɓel. Afrik worgo halfinaa juɓɓingol ngol ko e mee 2004. Tuggi ut 2007 haa noowammbar 2009, 203 leydi njaggongirii ngam jeyeede e 31 kippu potɗo tawtoreede joofnirgel kawgel ngel to Afrik worgo, yanta e kippu leydi njuɓɓinoori ndi, wona 32 kippu.

Ko Israayiil koo kam, ko haa mande ?

Laana Turkeneewa njeyaaka e « beforgel ndimaagu ». iwdi : «free Gaza Movement»
Laana Turkeneewa njeyaaka e « beforgel ndimaagu ». iwdi : «free Gaza Movement»

 

Ko haa mande aduna oo fof hebori huccitde e Israayiil tan ina woppi ɗum ina waɗa ko welaa ? Mate deftere kam janngirtaake banndum ? Ndeen, e hitaande 1990, nde Saddaam Huseyn jartodini, yani e leydi Kuwoyt, law maalde tafaa e gardagol Amerik.

Fulɓe mbaasii ngenndiyanke, Doktoor Abuu Usmaan Bah wirniima

Innde Alla
Innde Alla

 

Doktoor Abuu Usmaan Bah, Hooreejo teddungal gadano Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani, nodditaama to Joom men, subaka law, hanki 3 suwee 2010, ɗoo e Safrirde Mawnde Nuwaasoot.

O wirnoyaa ko Bahbahɓe Looti. Doktoor Abuu Usmaan, ko tergal Fedde Ɓamtaare Pulaar wonnoo, hade mun roŋkitde e joñtoyaade to Bahbahɓe Looti, wuro makko.

Batu hakkunde Farayse e Afrik : "Anndude neɗɗo ɓuri heɗaade ko haalata"

Nano feewde ñaamo :Mawɗo hilifaaɓe Ecopi, hooreeɓe Afrik Worgo, Farayse, Malawi, e Kamaruun
Nano feewde ñaamo :Mawɗo hilifaaɓe Ecopi, hooreeɓe Afrik Worgo, Farayse, Malawi, e Kamaruun

Batu hakkunde Farayse e Afrik njoɗinoongu to Nice (Farayse), uddii hanki, 1 suwee 2010. 33 hooreejo dowla Afriknaajo nootiima heen. Ina jeyaa e ɓeen Jacob Zuma hooreejo Afrik worgo e Abdel Asiis Buutefliika mo Alaseri. Njaafo-ɗon banndiraaɓe, ko haalaa toon, walla ko Sarkosi hunanii toon Afriknaaɓe, himanaani mi, sibu « anndude neɗɗo, ɓuri heɗaade ko haalata ».

«So konngol sañtii jubbol tiinde, so joom mum hulaani jaaboo!»

Abdullaay Wad
Abdullaay Wad

Walla ko «heptinaa woyi, saawaani jam»? Ñalnde 29 mee 2010, mi haawaama no feewi nde nan-mi Abdullaay Wad ina reentina jooɗaniiɗo leydi Amerik to Senegaal, sabu tan haalii ko fayti e njeenaari. Sibu, ko go’o am nande hooreejo leydi ina furoo  kiliifu potɗo nii, e yeeso aduna fof.

Tonngooɗe Fooyre Ɓamtaare

Horsinɓe Fedde Ɓamtaare

Horsinɓe F.Ɓ.P.M. on Facebook

Dannga waandu : "neɗɗo e sahaa e weeyo"

tuwiitgol

Random image

natal11

Hol wonɓe e sit he

There are currently 0 users and 1 guest online.