Ciimtol ñalngu ciftorgol Mammadu Sammba Joop to Mbaañ
Fayde e Fooyre Ɓamtaare. Caggal calminaali e koofnaali ngenndiyankooji feewde e ardorde Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani e jaaynde mum Fooyre Ɓamtaare sabu darnde hiisnde daraande ngam wuurnude ɗemngal e humpitde leñol, ko yiɗde waɗande banndiraaɓe, ɓe ndañaano tawtoroyeede, ciimtol no ñalawma mawningol ñalawma Mammadu Sammba Joop ganndiraaɗo Murtuɗo, yahrunoo e nder wuro Mbaañ, ñalnde 11 lewru korse hitaande 2010.
Doktoor Abuu Usumaan Bah, ngenndiyanke jankiniiɗo

Ñalnde alkamiisa 03 suwee 2010, Fulɓe mbaasii Jaalal mawngal hono Abuu Usumaan Bah, jeyaaɗo to Baabaaɓe looti. Ko ɗo e lopitaal mawɗo o sankii caggal nde rafi cellal makko ɓeydii tiisde. Ko ñalnde heen, o nawtaa Baabaaɓe, ko toon o wirnoyaa.
Galle Pulaar : daawal taƴtaama
En njettii Alla joom baawɗe. Banndiraaɓe kala njaaraama. Fedde men, hono Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani, yoɓii, ñalnde alarba 16 suwee 2010, ko fawanoo ngam fandinde boowal ngal rokkanoo e Nuwaasoot, fotde 1 896 000 Ugiyya.
Ko lollirnoo «Tirailleurs Sénégalais»

E lasli ina wayi no ko e teeminannde 16ɓiire jom laaɗe cuurki en tawi ko tuubakooɓe aratnooɓe ina cunnoo nokkuuji men ngadii ƴettude liggotooɓe e nder ɗiin nokkuuji ɗi ɓe njillotonoo, eɓe liggina ɗum en e laaɗe he, ɓe kebla ɗum en, ɓee heen ngona dognooɓe laaɗe cuurki, ɓee heen ngonta koniŋkooɓe waɗɗotooɓe pucci walla yahrooɓe koyɗe.
Njeenaari : ndeke wonaa Amerik tan

Ñalnde 31 mee, en mbinndiino ko fayti e jaabondiral hakkunde Abdullay Wad e jooɗaniiɗo Dental Amerik to Senegaal, hono Marsiyaa Bernikaa, nde Wad wiyata : «… mi roŋkii famde, hol ko saabii ko onon ngoni leydi ngootiri ñalloori wiyde ko min leydi njeenaari… Dental Orop e Farayse e Sawuud e Inndo e Siin ina mballa min no feewi, kono ɓe meeɗaa wiyde ko min yeenaaɓe.
Raay Fuku winndere

Kawgel fuku bal baɗowel hikka to Afrik worgo, tuggi 11 suwee haa 11 sulyee, kam waɗti 19 ɓel. Afrik worgo halfinaa juɓɓingol ngol ko e mee 2004. Tuggi ut 2007 haa noowammbar 2009, 203 leydi njaggongirii ngam jeyeede e 31 kippu potɗo tawtoreede joofnirgel kawgel ngel to Afrik worgo, yanta e kippu leydi njuɓɓinoori ndi, wona 32 kippu.
Ko Israayiil koo kam, ko haa mande ?
Ko haa mande aduna oo fof hebori huccitde e Israayiil tan ina woppi ɗum ina waɗa ko welaa ? Mate deftere kam janngirtaake banndum ? Ndeen, e hitaande 1990, nde Saddaam Huseyn jartodini, yani e leydi Kuwoyt, law maalde tafaa e gardagol Amerik.
Fulɓe mbaasii ngenndiyanke, Doktoor Abuu Usmaan Bah wirniima

Doktoor Abuu Usmaan Bah, Hooreejo teddungal gadano Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani, nodditaama to Joom men, subaka law, hanki 3 suwee 2010, ɗoo e Safrirde Mawnde Nuwaasoot.
O wirnoyaa ko Bahbahɓe Looti. Doktoor Abuu Usmaan, ko tergal Fedde Ɓamtaare Pulaar wonnoo, hade mun roŋkitde e joñtoyaade to Bahbahɓe Looti, wuro makko.
Batu hakkunde Farayse e Afrik : "Anndude neɗɗo ɓuri heɗaade ko haalata"

Batu hakkunde Farayse e Afrik njoɗinoongu to Nice (Farayse), uddii hanki, 1 suwee 2010. 33 hooreejo dowla Afriknaajo nootiima heen. Ina jeyaa e ɓeen Jacob Zuma hooreejo Afrik worgo e Abdel Asiis Buutefliika mo Alaseri. Njaafo-ɗon banndiraaɓe, ko haalaa toon, walla ko Sarkosi hunanii toon Afriknaaɓe, himanaani mi, sibu « anndude neɗɗo, ɓuri heɗaade ko haalata ».
«So konngol sañtii jubbol tiinde, so joom mum hulaani jaaboo!»

Walla ko «heptinaa woyi, saawaani jam»? Ñalnde 29 mee 2010, mi haawaama no feewi nde nan-mi Abdullaay Wad ina reentina jooɗaniiɗo leydi Amerik to Senegaal, sabu tan haalii ko fayti e njeenaari. Sibu, ko go’o am nande hooreejo leydi ina furoo kiliifu potɗo nii, e yeeso aduna fof.
