Ko ɗo ngon-ɗaadiine

diine


Ziyaara Ceerno Abdallaahi JAH 2011

Ceerno Abdallahi Jah
Ceerno Abdallahi Jah

Tuggi jamma alkamiisa oo, haa subaka aset, ko almuɓɓe ina njaara, ina njima Nulaaɗo Alla "juulde Alla e kisal mum yo ngon e makko", ina nginna Allah. Ko ɗoon njiyataa, nanaa ɗaaɗeleƴƴii ceertuɗi, gila e safalɓe muritaninaaɓe, wolofaaɓe senegaalnaaɓe, ginenaaɓe, malinaaɓe e ko wonaa ɓeen, ina njillondiri, ina njiirondora ina mbiya : alaa goodɗo so wonaa Alla. 

Ko ñalnde kikiiɗe aljumaa, Ziyaara oo fuɗɗii. Ko almuudo biyeteeɗo Saydu Nuuru TAAL, udditi Ziyaara oo e lomtaade Ceerno Aliw Tulla WAÑ,

Njillu Ceerno Madaani Taal to Farayse

Ceerno Madaane ina ƴeewa fetel Sayku Umar
Ceerno Madaane ina ƴeewa fetel Sayku Umar

Kaɓirɗe Al Hajji Umar Taal keewɗe, njiytaama

Koorka, salndu nayaɓiiru Lislaam (1)

koorka
koorka

Koorka ko salndu nayaɓiiru e calɗi lislaam joy tammbiiɗi diine ɗii. Woni koorko, to ñaawooje lislaam, ko ɗaccude dakamme paytuɗo e reedu (ñaamde) e dakamme paytuɗo e farji (jotindiral debbo e gorko) gila fajiri feeri haa naange muta, tawa ene wondi e anniya hoorde. Alla tooɗo o wiyi: «ñaamee njaree haa laaɓtana on gaarawol danewol e gaarawol ɓalawol, to fajiri to, caggal ɗuum timminon koorka mon haa jamma». Gaarawol ɓalewol ko ɓaleeri jamma, gaarawol danawol ngol ko ndaneeri fajiri.

Lislaam arnoo ko ittude njiyaagu

Macciɗingol to Aarabeeɓe
Macciɗingol to Aarabeeɓe

Njiyaagu ko waɗde ɓoggol e daannde neɗɗo hono maa, wonta jeyaaɗo ma, ɗuum jeyanoo ko e njuɓɓudi renndooji majjiyankooɓe ko adii lislaam, ko ɗuum wonnoo ko ɓe paarnortonoo, ko ɗuum ɓe timminirtonoo ndimaagu maɓɓe. ɓe udditani ɗum dame naatirɗe ɓe uddi dame jaltirɗe, hayso bolle puuyɗe ene adda njiyaagu tonngen ɗoo huunde e ɗeen dame.

Dewal : Ñaawooje sallige

Calligintooɗo
Calligintooɗo

 

Sallige ko e geɗe laaɓal teeŋtinaaɗe jeyaa, Nelaaɗo Alla (JKW) wiyi: "njuulu gooto e mon jaɓetaake so taƴraama, so wonaa o salligoo". Sallige ko laaɓal ɓalndu, ko laaɓal ɓernde, ko laaɓal golle. Nelaaɗo Alla (JKW) wiyi: "laaɓal (sallige) ko feccere liimanaagal..." o wiyi kadi : "kala calligiiɗo moƴƴini sallige mum, maa bakkatuuji makko njaltu e ɓalndu makko haa njalta les cegeneeji makko".

Asakal Muddo Hoore

Mammadu Haaruuna Soh
Mammadu Haaruuna Soh

Ñaawoore mum Asakal muddo hoore ko farilla baɗɗiiɗo e kalaa juulɗo, debbo e gorko, suka e mawɗo, dimo e diimaajo, jogiiɗo ko ɓurti nguura mum, hono “deppas” mum, ñande juulde koorka.  Faayiida mum (“hikma” mum) Faayiida gonɗo e yaltinde muddo hoore, hono nafoore mum, ko ɗumɗoo : 

Koorka e nder diine Lislaam

Deftere
Deftere

 

Nde tawnoo tonngoode 68 jaaynirgol men FƁ hawri ko e lewru Koorka, eɗen njogii weltaare duwanaade juulɓe kala koorka moƴƴo e fenñinde ɗo winndannde “Koorka e nder diine Lislaam” e Fuli winndannde nde ko Goomu Pinal “Fedde Lislaamiyankoore ngam Daawaa e Ɓamtugol duɗe e nder Muritani”.

Ɓoggee : Siyaara Ceerno Aamadu Muntagaa

Ɓurɗo yiytinaade oo, ko Ceerno Madaani Taal
Ɓurɗo yiytinaade oo, ko Ceerno Madaani Taal

Tijjaaniyankooɓe heewɓe kawritii to Ɓoggee ñalnde aset 11 sulyee 2009 ngam juuraade yanaande Ceerno Ahmadu Muntagaa, taanum Al Hajji Umar Taal. Jofnde aset oo fof noon waalaa ko e mawluud e gardagol Ceerno Madaani Taal, gonɗo hannde Kaliifu Tijjaaniyankooɓe. Ndeen yahii haa weetii (ñalnde aset nde mbiy-ɗen), almudɓe tijjaaniyankooɓe, ummoriiɓe to Mali, Senegaal, gure saraaji Ɓoggee …

Lislaam e renndo

Deftere Quraana udditiinde
Deftere Quraana udditiinde

Lislaam ko diine gooŋɗinɗo Allaahu toowɗo o ko gooto, ko Quraana woni haala makko etee Muhammadu Rasuul allaahi ko Nulaaɗo makko. Allaahu subhaana huu wa Taalaa tagi neɗɗo e nder tagooje kala, o halfini neɗɗo o nulal maa gollal to aduna hono nokku nguurndam makko ngam o wona ɗoon gaynaako ngurndam makko. Ko hono noon o hokkiri nulal ngal fayndaare laaɓtunde e nder daawal nguurndam

Duwaawu

Deftere Ɓuraana e Kaaba e juuɗe jaɓooje duwaawu
Deftere Ɓuraana e Kaaba e juuɗe jaɓooje duwaawu

Duwaaw ko noddude Alla ñaagoo ɗum moƴƴere, nde wonnoo Alla ko moƴƴo, jogiiɗo, dokkoowo, jiɗɗo ñaageede, kala mo ñaagotaako Alla rewaani Alla, sabu ma o ñaago ko wonaa Alla. Nelaaɗo ( j.k.w) wiyi: « Duwaaw woni dewal Alla, joomi mon wiyi : «Noddee kam mi jaaboo on », o wiyi kadi: « joomi mon toowɗo tedduɗo o, ko keewɗo kerse, kaaraysira, omo hersana jiyaaɗo mum so ɓamtii juuɗe mum fayde e makko nde o ruttata ɗe ko ɗe cooyɗe.»

Jeeyngal Google

Mballee Fedde men hisnude golle mum

Horsinɓe Fedde Ɓamtaare

Horsinɓe F.Ɓ.P.M. on Facebook

Firo Google

1. Jakkaa 

Google Groupes
Google e pulaar
Yillo jakkaa o
2. Eɓɓaande Pootle

3."Google e ɗemngal ma"

Dannga waandu : "neɗɗo e sahaa e weeyo"

CAPTCHA
Naamnal ngam anndude mbele ko neɗɗo yiɗi jokkaade ɗo
12 + 3 =

 Jaabo ngalɗoo naamnal

Random image

Faatimata Sal, cukko kalfinaaɗo faggudu e fedde he (2003-2009)

Hol wonɓe e sit he

There are currently 0 users and 2 guests online.