Ko ɗo ngon-ɗaa Siidi wul Siidinaa ulliima e dunndu

Siidi wul Siidinaa ulliima e dunndu

Mollom testing mode is still enabled.

By adminYollaa ko04 marse 2008

Siidi wul Siidinaa (Jendel)
Siidi wul Siidinaa (Jendel)


Biyeteeɗo Siidi wul Siidinaa (Jendel), gartiranooɗo ɗo ñalnde 12 saawiyee ummoraade Gine Bisaawo, ina wondi e Muhammed wul Siidi (Shabarnoo) e tato woɗɓe, ɓoccitiima kasoo, dogi. Kamɓe ɓeeɗoo fof noon ko ɓe tuumaaɓe e warngo tuubakooɓe Farayse waranooɓe saraaji Eeleega, ñalnde 24 desammbar 2007.

Ina wiyee wonde ɓe ngulaani ko kamɓe mbari ɓe, tee ɓe nimsanaani ɗum hay dara, sibu, e wiyde maɓɓe, alaa ko ɓe mbari so wonaa añɓe lislaam, selihaaɓe Amerik.

E tuma nde jaagorɗe leydi ndi, e nder otooji mum en jooɗɗi, mbirtii tirbinaal ina tiindii boowal laaɗe diwooje ina njaɓɓoyoo Amiiri Kattaar, Siidi wul Siidinaa kam ne ummii tirbinaal, ullii e sooynde. Ko hedde tisibaar yimɓe ɓe teskii wonde ko o dogɗo, e wondude e ballal yimɓe heewɓe. Holi ɓeen, ɗum ko naamnal ngal suwaa tawo jaabe. Ko laaɓi e oo sahaa, ina jeyaa e ko walliti mo dogde, yeebaare reennooɓe mo ɓe.

Ko jankaa heen ko ina haawnii.

Siidi addaa ko juuɗe mum ina cokraa monotaaji, omo ɓoornii wutte. Ɗum ko hedde tisbaar wonnoo. Noddunoo mo toon ko ñaawoowo kalfinaaɗo ko fayti e ownugol, hono Buuya wul Naani.

Nde ɓe njettii tan, polisiyee gaddunooɗo mo o, wiyi ina sokli, halfini mo gerefiyee gonnooɗo ɗoon o. Ndeen polisiyee o wirniima tan, gorko gooto naati ɗoon, yaltini kartal mum, holli ɗum gerefiyee o : “ko mi polisiyee, miɗo foti haaldude e ooɗoo neɗɗo, ma mi artiran on mo jooni”.

Ɓooytaani polisiyee deenoowo mo o arti ngam heɓtude neɗɗo mum. Kono tawi Siidi yahii. Nde ñaawoowo o habraa ɗum, laakngal werlaa, nokku o uddaa, alaa jaltoowo, alaa naatoowo, polisiyeeji mbaɗaa e jookli wuro ngoo kala. Ɓooytaani kalifu ñaawoore ari ɗoon. Polisiyee o e gerefiyee oo kala keɗtaa, kam e ñaawoowo gooto, ceedtiiɗo wonde fottii e makko e nder huɓeere he (Palais de Justice), omo haalda e debbo e telefon, oon na wiya mo : “miɗo ni ara jooni jooni”. Oon sahaa noon juuɗe makko kaɓɓaaka, kono omo weelnii coktirɗe ɗe.

Polisiyee deenoowo o, biyeteeɗo Baaba kam e gerefiyee o hono Baraahim wul Reggaad e biyeteeɗo Muhammed Ali, ɓe nganndu-ɗaa njiyanoo ma ina njeewtida e makko ko juuti, kanko Siidi, ɓeen nanngaama.

Bookara A. Bah

Partagez
Étiquettes

Winndu ɗo miijo ma

The content of this field is kept private and will not be shown publicly.
CAPTCHA
Naamnal ngam anndude mbele ko neɗɗo yiɗi jokkaade ɗo
1 + 9 =

 Jaabo ngalɗoo naamnal

Type the characters you see in this picture. (verify using audio)
Type the characters you see in the picture above; if you can't read them, submit the form and a new image will be generated. Not case sensitive.

Jeeyngal Google

Mballee Fedde men hisnude golle mum

Horsinɓe Fedde Ɓamtaare

Horsinɓe F.Ɓ.P.M. on Facebook

Firo Google

1. Jakkaa 

Google Groupes
Google e pulaar
Yillo jakkaa o
2. Eɓɓaande Pootle

3."Google e ɗemngal ma"

Dannga waandu : "neɗɗo e sahaa e weeyo"

CAPTCHA
Naamnal ngam anndude mbele ko neɗɗo yiɗi jokkaade ɗo
3 + 11 =

 Jaabo ngalɗoo naamnal

Random image

Abdullay Muusaa Sal, kalfinaaɗo jaŋde (1985-2009)

Hol wonɓe e sit he

There are currently 0 users and 1 guest online.