Daartol Annabi Yaaguuba (3)

0
1990

En ngardiino e daartol ngol haa ɗoo : Alla ceniiɗo oo wahyii Jibiriil (JKM), gila Maccuɗo Alla tedduɗo oo yanaani e goofi e woondoore. Nde Jibiril yettii Yuusuf tawi ɗum ina jooɗii ene ruŋtii Jeliika o wiyi ɗum : joome weltiima e geɗe maa, ɓeydu tiiɗnaare, ndeento-ɗaa jamfaade, ngam kala nde njanfi-ɗaa haa goof-ɗaa, ko o jaltinoowo ma e dental Annabaaɓe e goongɗinɓe Alla.

Jooni njokken :

Hol no ɓe njiytiraa ? ɗoon ɗo ɓe njooɗii ndeke Gasfiir tedduɗo Misra oo won ko yejjitnoo to ndeer tata too, etee ina jogii coktirɗe, diirani damal ɗo ɓe tolnii e tata hee, o udditi damal haa o tawi Yuusuf e Jelika ina njooɗii, Yuusuf ina takkii e ɓalal, Jeliika debbo laamɗo oo kañum ne ina jooɗii ina hucciti e Yuusuf (JKM), kanko dewbo oo, omo ɓoorii haa o heddorii no annama sippuyel niloŋ nii, koyngel, jayningel, firti ko neɗɗo ina waawi ndaartindaade kala ko woni e nder mum. Ɗoon e ɗoon tan ɓe ngiddi, ɓe ndarii, laamɗo oo wiyi ɓe gite sut. Yuusuf e dewbo oo fof ngoni hersuɓe, hulde, ina ciñña. dewbo o wiyi jom galle mum : a yiyii ko mbaɗ-ɗaa dey ! A addii neɗɗo mo kalfu-ɗaa, a waɗii ɗum e nder galle maa, ruttoo kadi ina yiɗa jamfaade ma. Laamɗo oo, nde tawi ɓe ɗoon ndee, darii tan ko ɗo gootel dillaani, o ndaari Jeliika ko juuti, o ñippaani gite makko e leydi, o majaani, caggal ɗuum kadi o woni e ndaarde Yuusuf, o ndaari ɗum ko juuti, ko foti ko o ndaarno dewbo oo. Ko e dow ɗuum Yuusuf felliti haalde ngoƴa mum, ko woni e ɓernde mum.

Hol ko Yuusuf (JKM) jaabtii ko dewbo oo haali ko ? O wiyi, miin dey, Alla ina anndi hay huunde mi waɗaani. Ndeke ko ɓe ndiddondirta e nder tata kaa fof, cukalel tigguyel jahrowel e lewru ina lelii nder, ina ndaara ko ɓe mbaɗdata koo fof. Ɗoon tan, haa kanko jom galle oo, o yeeƴii caggal makko, o yiyi cukalel ngel, o ndaari ngel no feewi, haa Alla tedduɗo oo haalni cukalel ngel e kattanɗe mum. Ngel wiyi mo : so aɗa yiɗi anndude goonga ƴeew wutayel Yuusuf ngel, so tawi ina seekii, tee seekori ko bannge yeeso, ɗum ko gorko oo ɗaɓɓatnoo yande e makko ; so tawii noon wutayel ngel seekorii ko caggal, anndu ko dewbo yiɗnoo yande e makko, o dogi ɗum, oon nanngi heen, o bippi wutayel ngel duɓɓiti. Jooni noon, ƴeewirtaa ɗum ko hakkille maa, kono njiy-mi ko gorko oo ina doga. Ɓuraana kadi ina teeŋtini ɗum e konngol Alla toowɗo oo : (so tawii taw-ɗaa wutte oo ko ina seekorii yeeso, dewbo oo goongɗii, so tawi noon ko caggal seekorii nganndaa dewbo oo fenii, nde o ƴeewnoo tan o tawi ina seekorii caggal. Simoore Yuussuf, kaawise: 26-18. Ko ndeen noon, o anndi ooɗoo jamfa ummorii ko e dewbo oo. Kono ina teskaa e nguurndam Gadfiir, o wonaa neɗɗo kiroowo no feewi, o wonaa kadi neɗɗo jaawɗo, ko o neɗɗo teeyliiɗo, omo teskitii kadi gila o addi Yuusuf, o waɗi ɗum maccuɗo e nder galle hee, o mo waɗti hakkille makko e Jeliika, omo anndi ina reerɗi e heɓde Yuusuf. Kadi ina anndaa o wonaa gorko keewɗo ɓattaade rewɓe walla yahde ina sunnoo ɗum en. Alla toowɗo oo wiyi : “ɗumɗoo ko e peeje maɓɓe, peeje maɓɓe ko peeje mawɗe”.

Caggal ɗeeɗoo geɗe, hol ɗo ɗum wattindi ? Ɗum wattindi caggal nde Gaɗfiir tawi Jeliika e Yuusuf (MJKM) ina njooɗodii e nder tata, gooto e maɓɓe fof haali miijo mum, o heɗtii ɓe, caggal ɗum o yamiri yo ɓe njaltu. Ɓe njalti hay huunde o haalaani, etee kamɓe fof eɓe ngoni e nder laamorde hee. Nde yahi haa woni balɗe, ɗum saaktii e nder wuro ngoo wonde Jeliika kay waɗii bone ngam ɗaɓɓirii surga galle mum fijirde, haa gorko mum nanngi ɓe, haa teeŋti noon e rewɓe wuro ngoo, ko ɗum wonti yeewtere mum en, ina mbiya hol no dewbo laamɗo yiɗirta surga mum, haa waɗta uddodaade e mum e nder lobbuli galle. Ɗum rewi haa Gaɗfiir e Jeliika e yimɓe laamorde tata oo fof nanti ɗuum, ɗum fuɗɗiima waɗande ɓe gacce.

Nde Jeliika en nanti ɗum ndea hol ko o waɗi ? E nder nduuɗoo iiñturu, Jeliika noddi rewɓe jaagorɗe wuro ngoo ngam teddinde ɗum en. Kamɓe fof ɓe ngari, o addana ɓe geɗe kala, ɓe ñaami, ɓe njari ha ɓe mbeltii, caggal ɗum o wiyi ɓe : “jooni mbiɗo yiɗi tottude gooto e mon fof laɓi mbelki e guyabuuji e beɗi njuumiri, won gorko gooto garoowo e mon, so o arii e mon, ma o wirto gooto e mon fof, so tawii o wirtiima ɗum, yo taƴ e guyaabere hee e mbeɗu njumiri mum kadi eeɓre, totta mo yo o ñaam. Waɗi noon ko oon gorko anndaa ko weli, mbiɗo yiɗi anndinde ɗum ɗoo, ko geɗe belɗe tan ngoni ɗoo”. o wiyi ɓe on nanii ? Ɓe mbiyi “min nanii, min njaɓii”. Caggal ɗuum, o rokki ɓe ko o wiynooɓe koo. O wiyi ɓe yo ɓe njah to nokku gooto e wuro ngoo, ɓe ngonoya toon etee gooto kala so yettiima nokku oo, yo waɗ e yeeso mum leggal ɗaatngal no taabal nii, fawa e dow heen guyaab oo e njumiri ndii, daña no taƴiri, caggal ɗuum, rewɓe ɓee fof njalti keɓoyi to nokku ganndaaɗo oo, ndaroyii toon. Caggal ɗuum, o noddi Yuusuf (JKM), o wiyi ɗum “won ko kaalantu-maa-mi, kala nde a ɗooftaaki ɗuum, anndu kalfaandi maa ɓeydiima saɗtude. Ko nii ɗum wayi : rewɓe inana ndarii nokku nanngam, jooni noon njiɗ-mi ko ñaantude ma haa njooɗaa, njahaa toon. So tawii a yettiima, kala mo mbirti-ɗaa maa wood ko rokku maa, ko wayi no njuumiri e eeɓre guyaab, tiiɗno, kala dokkuɗo ma, jaggu ñaamaa, hay huunde alaa heen ko boni.” Yuusuf wiyi “mi nanii etee mi jaɓii”. O naatni Yuusuf nder suudu, o totti ɗum toon comci e laafaaji kaŋŋe, tenngaɗe kaŋŋe, e kala geɗe jalbooje. O totti ɗum yo ɓoorno. Yuusuf (JKM) ɓoornii geɗe ɗee kala haa yooɗi, cagal ɗuum o yuurnii Yuusuf, o tawi ɗum ina feewnitii, o wiyi ɗum, yaltu. Yuusuf yalti, o wiyi ɗum, yah to nokku mo mbiyno-maa-mi oo. Yuusuf wiyi eey ! O yalti galle kanko fof omo jalbi, o fayi to nokku oo too. Nde o yettii tan, rewɓe mbayi no haangaaɓe nii. Ɓe keddii tan, eɓe ngulla e ɓe mbiya, “ee ndaw ko yooɗi” ! Won heen ina mbiya “ɗum wonaa neɗɗo, ya a taw wonaa Maleyka addaa e men ina suuɗaa, ina waɗtaa mbaadi gorko”. Gooto e maɓɓe fof ƴetti laɓi mum ina taƴa beɗi njumiri wona e taƴde juuɗe mum, ina sikka ko ɗum taƴata tawa taƴata ko peɗeeli mum juuɗe, hakke e mum haaweede ɗum njoɗndam AnnabiYuusuf ɗam. Ko ina tolnoo e waktu kuurɗo omo yiiloo e hakkunde maɓɓe, so woodi dañɗo hokkude mo ñaamde njumiri ndii e guyaab oo, ɓuraani rewɓe ɗiɗo, rewɓe heddiiɓe ɓee fof ko gaañiiɓe, juuɗe mum en ina cilciita ƴiiƴam ngam rewde ndaarde Yuusuf (JKM), ngam gooto heen fof ƴeewata ko ndaartindaade mo haa laaɓee, etee o daraaki ɗo gootel. Nokku heen fof, o ɓurataa ɗoon leƴƴannde, o yawta yeeso. Ko ɗum waɗi gooto e maɓɓe fof roŋki feewnitaade haa yiya mo no haaniri nii. Nde njillu nguu timmunoo e nder waktu kuurɗo, ko ndeen Yuusuf (JKM) fuɗɗii yaltude rewɓe ɓee, o hooti to galle maɓɓe.

Ko jolti caggal njillu Yuusuf : nde rewɓe ɓee kooti to galleeji mum en, gaañiiɓe ɓee fof ngoni e safraade. Woni heen, worɓe mum en ceeri ɗum en. Heen rewɓe njeetato ko ɗum yooɓii pittaali mum en, cankii. E oon saanga, kamɓe rewɓe gaañiiɓe heen ɓee fof, ko ɓe capanɗe njeetato (80). Ɓe mbaɗti wiyde “minen dey, Jeliika tooñii min, addanii min caɗeele. Jeliika nanti ɗuum, waɗi e maɓɓe jeeyngal, wiyi ɓe “on mbayii nii e Yuusuf on nguurdaaka, ngam on ngonndaani e mum ɗo gootel, saka miin guurdaaɗo ɗo gootel oo”, firti ko ɓe njarlibaama e Yuusuf etee ɓe nguurdaani e mum e nder galle gooto, ɓe njiyi ɗum tan ko e waktu gooto, etee ɓe ndañii heen caɗeele ɓurtuɗe, saka noon kanko. Ko ndeen wolde usti ayibbaaji pawinooɗi e Jeliika ɗii ngam Annabi Yuusuf (JKM) oo.

Konngol Jeliika nde Yuusuf arti ina to rewɓe to : nde Yuusuf (JKM), ummii to rewɓe too arti e galle rewɓe heddinooɓe ɗoon ɓe mbiyi mo, aan ɗoofto kalifa ma dewbo o, aan Jeliika ! Hol ko mbiy-ɗaa e ɗuum ? O wiyi e konngol Alla toowɗo oo “so tawii o ɗooftanooki yamiroore am ndee, o soketeno, ma o laatotono ummiɗo e malkisaaɓe”: simoore yuusuf, kawise.

Jooni, hol miijo Yuusuf caggal haala Jeliika ? Nde Annabi Yuusuf ummii to rewɓe too, o ƴeewi Jaliika, o tawi haa jooni yaltaani e mum to bannge bone feewde e makko, o wiyi : e nder haala Alla “o wiyi joom-am, ɓur-mi yiɗde ko sokeede gaa ɗuum ko ɓe noddata mi e mum koo walla ceerndaa-mi e peeje rewɓe  hoto woodde ko heɓi mi feewde e maɓɓe, mi laato ummoriiɗo e majjuɓe. Jom makko wonande mo ruuŋtini mo peeje maɓɓe” simoore Yuusuf, kaawise: 32

Battanɗe tedduɗo Misra caggal joljole ɗee

Caggal joljole ɗee e no haala ayiiba Jaliika o saaktori nii, e ɗum haaɓni e Tedduɗo Misra ngam kala ɗo o yahi e nder wuro ngoo, o nanata tan ko haala ayiiba jaliika oo ina raadtee e nder galleeji. Ɗum waɗti hersinde mo no feewi, haa ɗum wontani mo kulol, ngam sehilaaɓe makko heewɓe ina naamndoo mo hol ko haɗi mo sokde Yuusuf. E nder ɗiin nananti, o felliti hankadi sokde Yuusuf (JKM).

Hono wiɗtiyaŋke Sadi, wiyi : “caggal ɗum o nanngi Annabi Yuusuf, o tonngi ɗum, ɓe mbaɗɗini ɗum e mbabba eɓe nawa ɗum to kasoo, ɓe mbirtini mo ko saraaji jeeri mbele yimɓe njiya mo, ngannda o woni ko e sokoyeede. Won e yimɓe ngoni e wiyde mo, ñawu ɗum ko geɗal jamfante. Yuusuf, kañum ne ina wiya, miin ko ɗum ɓurani mi caaysayaagal kollaton mi ñalnde kala ngal.

Ko heɓtii Jaalika caggal nde Yuusuf nawaa kaso ?

Ndeen Yuusuf sokaama to kasoo, Jaliika dañi caɗeele mawɗe ɗe hono mum en alaa, ngam o ɗaanotaako jamma e ñalawma, o ñaamataa, o yarataa gila ɗo o ɓuttiɗnoo, ha o fooƴi o wonti no leggel tokasel nii. O waɗti miijaade e nder fiɗtaandu makko,  omo wiya, ooɗo ko suka tokooso so tawii fawñaama e goofi saliima ngam hulde joomum e nder ɗuum, waɗtii suɓaade kasoo, wiyi ko ɗum ɓurani ɗum, hol ko haɗi mi, miin dewbo mawɗo hulde goofi ? Ɗumɗo ko miijo jaliika e hoore mum.

Jooni ndutto-ɗen e Annabi Yuusuf, Annabi Yuusuf woni cokaaɗo dañii ton sehilaaɓe haa heewi, Jibiriil (JKM) waɗti arde e makko toon ngam softinde mo, e wiyde mo yo o tiiɗno no feewi, soko Alla jaɓii aan maa won laamɗo. Ko heddii e daartol ngol ko haa ñalnde woɗnde so ko Alla jaɓii njokkiten ɗuum.

Jibriil Muusaa Joop,
tel : 46565110