Ko ɗo ngon-ɗaaCellal

Cellal


Ñabbuuli n’ai : bernal (berlal / kurel / naroowel)

Nagge
Nagge

 

Ñabbu gooto biyeteeɗo bernal walla kurel walla laañel. Ñawu nguu ina anndiree ɗeeɗoo inɗe tati fof. Bernal ittaa ko e werlaade sabu jaawgol ñawu nguu ; kurel faanditaa heen  ko kural ñawu walla maayde ; laañel faanditaa heen ko laañal ñawu walla maayde sabu woni ɗoon ko ñawu ngardoowu no werlannde kural laañal nii e yaawde.

Sooynaaɓe (sooynamo) e Safaara leɗɗe

acacia
acacia

 

Sooynaaɓe ko ñawu kulɓiniingu, ɓooyngu no feewi. E ngu raaɓa no feewi, e ngu wara. Ñawu nguu ummotoo ko e buubi walla ɓowɗi. Hol no buubi ngaddirta ngu ? Ñawu nguu ardirta ko hono nii : Maandinoore adannde (Maale gadane) : So tawii neɗɗo gonduɗo e sooynaaɓe yaltoyii e nokku mo hidaaki, mbuubu juuroo e jaalte (goppe) ñawɗo sooynaaɓe oo. So mbuubu nguu diwii, ngu juuroo e goɗɗo celluɗo, ngu totta oon ñawu nguu, wona oon raaɓaama.

Cellal : Njegenaawe, sabbundu ñoŋkoto

Njegenaawe
Njegenaawe

 

Muumaa njegenaawe. Ko konngol cifotoongol huunde yooɗirde dow, kono tawa so a humpitiima ko woni nder mum koo, a añtat. Waɗi noon, alaa fof ko loowetaake e njegenaawe, gila e tekke, laaɓɗe e tunwuɗe, haa e cetetine leɗɗe, walla, ko wattindii ko, epoos. Eɗen paama tan, hay so boowal njegenaawe siŋkete, suɗee, to nder too, ñoŋkoto fof ina waawi toon hoɗde.

Cellal : nafoore ñebbe daay

Ñebbe daay
Ñebbe daay

 

Hol ko woni Ñebbe daay?

Ñebbe daay ko puɗol ngol baramlefi pamari, jibinoowol potte. Ko leɗki ki nganndu-ɗaa nafoore mum ina yaaji, etee yimɓe heewɓe wiɗtooɓe ko fayti leɗɗe safaara keso, hono ko wiyateeko safaara tuubakooɓe, maa yimɓe tan mehɓe, walla safrirooɓe leɗɗe, hono wileeɓe men walla seernaaɓe men, kamɓe fof, eɓe korsini kii lekki.

Fafiiri ngaanndi (Menenjiit)

Faafiri ngaanndi
Faafiri ngaanndi

Fafiiri ngaandiiji (méningite cérébro-spinale) ko tati. Holi ɗiin ? - Fafiiri tiiɗnde (dure-mère e Farayse). E wiyde Gerek en, ko dendron (dendrites, arbres, arborisation) : ɗum firti ko so ƴeewaama e lonngorɗe wayata ko no annama cate lekɗe nii. - Fafiiri Njamala (e Farayse Arachnoide) : firti ko so ƴeewaama e lonngorɗe nanndi ko e geese njamala. - Fafiiri mimri (e Farayse Pie-mère).

Paawngal ɓowɗi woni jontinooje

Ɓowngu
Ɓowngu

 

Mborosaaji paawngal ɓowɗi ko nay; holi kanji ?

  1. Paawngal kiisngal “plasmodium falciparum”
  2. Paawngal jontanɗe “plasmodium malariae”
  3. Paawngal duumingal “plasmodium vivax”
  4. Paawngal nayaɓiiwal “plasmodium ovale”

Paawngal kiisngal, ɓurngal bonde ngal

14 Noowaamburu mawningol ñalngu Adunaare Jabet

Jabet
Jabet

Ñalngu Adunankeewu Jabet mawninaama ñalnde 14 Noowaamburu nder Moritani e nder Aduna oo fof. Jeewte rajooji, e nder dingire, jakkaaji, saaluuji mawɗi,fof njirwinaama ngam jeertinde ɓesngu winndere nde e nguu ñawu, hono Jabet.ko ina tolnoo e 350 Miliyoŋ aadee, safrooɓe, seernaaɓe, rewɓe, worɓe, sukaaɓe e mawɓe, kam e pelle

Sida : feso ina ɗaminaa ɗo e duuɓi 4 haa 5.

Luc Montagnier
Luc Montagnier

 Porfeseer Luc Montagnier, keɓooɗo hikka njeenaari mbiyeteendi « Prix Nobel » ko fayti e safaara wiyi ina yaakorii wonde feso safroowo Sida ina waawi dañeede ɗo e « duuɓi nay haa joy ».

«welaani haalde, kono ina gasa wona ɗoo e duuɓi nay maa joy ». Nde o naamndaa mbele o heñaaki ? O jaabii « ko e ɗeen golle ngon-ɗen ko ina wona jooni duuɓi sappo ». O wiyi noon wonde « feso safroowo » ɓuri newaade e « feso faddotoongo ». O heptinii noon wonde Sida ko ñawu caɗtungu faamde, tee haa hannde annduɓe ngoni ko etaade faamde ko saabii "paddorde ɓalndu neɗɗo ina colɓitoroo nii …" .

Kaddingol maa juulnugol Sukaaɓe

Laɓi kaddinirki : ina hasii tawa eki soomi mboros
Laɓi kaddinirki : ina hasii tawa eki soomi mboros

 

So wiyaama haddinde ina soomi haddaade. Haddotoo noon, e aadaaji men, ko debbo. Ina waɗi wiyooɓe ɗum kadi juulnugol, sibu e hakkillaaji maɓɓe, so tawii debbo haddinaaka, ko soɓe wondi, juulataa. Wonande gorko wiyatee ko duhaade, ina soomi ɓoornaade tuuba; ina wiyee kadi naattineede.

Winndannde men hannde abbittoo tan ko e kaddingol debbo, sibu haalaluuji keewɗi, kam e miijooji keewɗi ina peeñi tawi ko luurondirɗi ko fayti e ɗuum.

Jeeyngal Google

Mballee Fedde men hisnude golle mum

Horsinɓe Fedde Ɓamtaare

Horsinɓe F.Ɓ.P.M. on Facebook

Firo Google

1. Jakkaa 

Google Groupes
Google e pulaar
Yillo jakkaa o
2. Eɓɓaande Pootle

3."Google e ɗemngal ma"

Dannga waandu : "neɗɗo e sahaa e weeyo"

CAPTCHA
Naamnal ngam anndude mbele ko neɗɗo yiɗi jokkaade ɗo
3 + 0 =

 Jaabo ngalɗoo naamnal

Random image

Abuu Aamadu Joop (hooreejo Catal Likseyba Gorgol)

Hol wonɓe e sit he

There are currently 0 users and 1 guest online.