Ceerno Sileymaani Raasin Baal (Naatirde)

Natal Ceerno Sileymaani Raasin Baal
Natal Ceerno Sileymaani Raasin Baal

 

Suleymaani Raasin Bah, ɓurɗo lollirde Suleymaani Baal, jibinaa ko Boode e hitaande 1720. Baaba makko ko Raasin Sammba Bukari Ibraahiima Ñokor Ibraahiima Suleymaan. Yumma makko ko Maymuuna Yumma Jeŋ Lamin Biraan Abdalla....

Nde Suleymaani Baal jibinaa nde, tawi ko ɓoggi ina e daaɗe Fuutaŋkooɓe. Ko kaŋko jogori ittoyde ɗi. Eɗen ciftina wonde keɓno-ɗen ngolɗoo daartol Suleymaani Baal ko e yarham mum musiɗɗo men Tijjaani Aan (yo Alla yurmo mo yaafoo mo, haarna mo aljanna, kanko e maayɓe juulɓe fof). Ɗum wonnoo ko ñalnde 29/11/1981, tawi FeddeƁamtaare Pulaar e Muritani ina addi Ƴellitaare Fuuta (Baaba Maal), ɗo e Nuwaasoot.

 

 

Suleymaani Baal nde jibinaa nde, o tawi ko Deeniyankooɓe ina laamii, laamu maɓɓe ina hiisi. O tawi kadi ko Safalɓe hormankooɓe ina keedi dow, hitaande fof ina ngara, ina naamnoo muudo Horma. So toɓii, so toɓaani, so ilii, so ilaani, so ɓe ngarii, muudo ngo ɓe ndañat. Muudo ngo noon, woon waɗooɓe ko muudo kaŋŋe, kono ko ngo muudo gawri tan ! Gooto fof ko muudo gawri tan hokkata ɓe, sabu oon sahaa, Fuuta fof so rentii waawaa dañde muudo kaŋŋe.

Ina jokki

 

 

Ceerno Sileymaani Raasin Baal (I)

Ndeen Suleymaani Baal jibinaama, haa dañii duuɓi jeeɗiɗi, taaniiko Sammba Bukarinaatni mo jaŋde. Ndeen o dañii duuɓi sappo, taaniiko Sammba Bukari hawri e lajal.Suleymaani Baal faati Haayre Laaw, to Ceerno Basmoor Lamin (Saako) mawɗo (inawoodi Ceerno Basmoor Lamin tokooso : ko oon njannginoyta Sayko Umaar Saydu Taal).

Ndeen Ceerno Basmoor Lamin njannginii Suleymaani Baal haa heɓii "suura", Suleymaani Baal felliti ummaade Haayre Laaw, o fayi to Duɗal Piir Sañukuur. O tawi toon, e oon sahaa, ko Ceerno biyeteeɗo Siriñ "Ƴaari" Amar. O janngidi ɗoon ko e Elimaan Buubakar to MBummba, e Saydu Aljumaa to Halwaar, e Abdarahmaani Soggo Jalte, e Maamuudu Hammaat to Kanel, e Baylaa Pereejo Soh to Haayre, e Alfaa Umaar Saydu Nuuru to Hoore Foonde, e Abdul "Qaadiri" Kan (mo o jogori wasiyaade yo won Almaami gadano e Fuuta Tooro ; ma en ngartoy heen yeeso) e Abdul Kariim Jaawanndo to Seeno Paalel, e woɗɓe keewɓe sanne.

Ndeen ɓe njanngii haa ɓe ngayni, kamɓe fof ɓe ndokkaa. Ceerno o noddi ɓe, wiyi ɓe :

-"Ngaree mi haalana on sirru"... (sirru o, ko o haalan mo woni kala e maɓɓe ɓure mum, e caɗeele mum, e mbaawka mum jogori waɗoyde ɗum).

Caggal nde ɓe ndokkaa, kamɓe fof ɓe koot Fuuta haa heddii Suleymaani Baal. O wiyaa yo o artu Fuuta, o wiyi : "alaa, mi yonaaka, mi jokkat ɗanngal, mi tiindoo Fuuta Jaloŋ, to nokku ganndiraaɗo Jañnja Wari." Suleymaani Baal waɗi ko wiynoo, o feewi Jannja Wari. O tawi toon gorko biyeteeɗo Ceerno Moodi Muhammed Abdallaahi.  Hol ko o janngi toon ? O janngi toon ko "Lasraare". O woni toon hitaande. Moodi  Muhammad Abdallaahi wiyi mo :

- "Sheex Suleymaani Baal"! O wiyi mo : "Naam, ceerno am !" O wiyi mo : "Miin,  Moodi Muhammad Abdallaahi, kala ko nganndunoo-mi, mi waɗii ɗum e hoore maa. Mbeɗe jogii noon ceerno am, ina wiyee Sheex Muhammad Wul Faadel. O woni ko Rewo, sara wuro ina wiyee Maal. Ar, mi nel maa toon. So a yahii toon, mbiyaa ko finnde nanngam. Finnde nanngam, ko miin rokku ma. Oon ko ceerno am. Miin, ko kaal-mi ko, ma o ƴeftu ɗoon, kanko ne, o ruttitoo, o innitoo ...".

Suleymaani Baal ummii Jañnja Wari, o rewi Ɓunndu, o fayi Maal. Nde o ari Maal, o yiyi ko muusi mo. O yiyi kala sahaa, jawɗeele Fuutankooɓe ina ngaddee toon, etee omo anndi ɗum rewaani laawol. O yiyi kala sahaa, sagataaɓe worɓe ina ngitteeFuuta, ngaddee, mbaɗee jiyaaɓe. O yiyi ɓiyɓe soknaaɓe ina ciŋkaa haa njooɗi, ina ngaddee, mbaɗee horɓe. Ɗuum noon welaani mo.

Subaka fof mo o fini, o aynoyta ko gelooɗi, o nawora alluwal makko. O artataa wuro so wonaa naange debdebina. Ndeke dokke ɗe ina njogori arde ! Waɗi sahaa gooto, laamɗo gooto ina wiyee "Sheex Nasru Leyyaat", ina yiɗi kañum ne laamaade leñol mum en ; e oon sahaa, laamu maɓɓe ko laamu Horma (Horma ko lefol tan). O waɗi capanɗe nay (40) ngelooba, o hokki ɗum "Sheex" Muhammad Wul Faadel, o wiyi yo o waɗan mo ñaagunde Alla. Ñaagunde nde winndaa ko e balɗe capanɗe tati (woni lewru), ñalnde fof, puɗal haa mutal.

Nasru Leyyaat waɗaa nelaaɗo, yo o aran ñaagunde mum, nde gasii feewneede.

Ñalnde o ari, "Sheex" Muhammad Faadel hirsani mo dammuwol, ina teddinira mo. Ɓe keɓi tillisaaji maɓɓe, eɓe njuɗa teewu, hankadi eɓe mbeltii.

Ɗoon tan, "Sheex" Suleymaani Baal arti, addori gelooɗi haa caggal wuro, ina artidi e tampere, ina tuuta, ina heyɗi, ina ɗomɗi. O tawi lehel ina waɗi ndiyam, o ƴefti lehel ngel, o yari. Dokke ɗe njettiima !

"Sheex" Muhammad Faadel laawii, ari haa yettii e lehel ngel, o tawaani heen hay dara, etee ene anndi ko aaye wonnoo heen, etee o winndaa ko e balɗe capanɗe tati. O wiyi : "Onon kam, ngel ɗo lehel gonnongel ɗo, hol dufɗo ndiyam ngonno-ɗam heen?"

Suleymaani Baal wiyi mo : "Ceerno, njaafo-ɗaa mi dey, mi tawii jooni ndiyam ina woni heen ; tilliisa fof mi yahii, mi ronkii dañde heen ndiyam. Taw-mi ndiyam tan ko e lehel ngel. Taw-mi heen ndiyam, mbiyatnoo-mi dey ma a taw ko ɗam... mi anndaa ko ɗum firti, mi tawii ɗoon, mi yarii !"

Ma won hojomaaji ɗiɗi "Sheex" Muhammad Faadel ina darii tan, o foofaani nii, omo ƴeewa "Sheex" Suleymaani Baal, omo futtina ɗum gite. Caggal ɗum, o wiyi mo :

"Tawii ɗo enndu yumma, e duhol baaba, a janngii ɗoon haa a dañii "suura", a yehii  to Seriñ "Ƴaal" Amar, a janngoyii toon "nahwu" (celluka), a ruttiima to Jañnja Wari, a janngii toon "Lasraari", a arii ɗoyenne e Maal, a timminii ! Kala ko mbiy-ɗaa hannde rewete ! Kala hannde ko mbiy-ɗaa, so a ŋaaɓtii hunuko maa, a haalii tan, rewete ! So a yiɗii kootaa, ko heddii ko, alaa ko mbaaw-maa-mi tottude !"

 

Ina jokki


Ceerno Sileymaani Raasin Baal (II)


"Sheex" Suleymaani Baal waynondiri e ceerno mum. Omo jogii noon anniya, anniya gooto tan woni e makko : taƴde ɓoggi e daaɗe Fuutankooɓe.

Nde o ummii Maal, hade  makko arde haa Boode, o saaŋoyi Baylaa Pereejo Soh, oon ko Pullo Jaawo. Ɓe  njanngidiino  to Duɗal Piir Sañakuur. Baylaa Pereejo jaggi mo ɗoon balɗe tati, ɓe njeewtidi. 

Caggal  ɗum  Suleymaani Baal ari haa e Boode, e  enndu yumma e duhol baaba. O jooɗii haa o fooftii, o yiydi e yiɗɓe, e sehilaaɓe ɓe, e banndiraaɓe ɓe. E  kala  ko o waɗatnoo, o idii  waɗde ko ñaagunde Alla, o  waɗi e maayo ngo, o wiyi omo usta tooke ɗe. Oon sahaa ko ndunngu, maayo ngo wali e nder kolangal ngal fof. So tawii a jabbii, a aawii heen gawri, gawri ndi fuɗii, so a ñaamii, hakkille maa wonata ko e diine Lislaam.

 "Sheex" Suleymaani  Baal ko "waliyyu", ko o ganndo, etee kala ko o ñaagii Alla, o jaɓante. E oon sahaa, o felliti noddude ɓiɓɓe soknaaɓe Fuuta, mbele ma ɓe  taƴ ɓoggi gonɗi e daaɗe maɓɓe ɗi. O noddi ɓe kamɓe fof yo ɓe kawroy to galle Alfaa Amar Saydu Yero Buso, to Hoore Foonde. Ndeen kamɓe fof ɓe kawrii ɗo Hoore Foonde ɗo, ene jooɗii Elimaan Buubakar Bun Huley to Dimat, Abderahmaan Sal to Jannde, Saydu Aljumaa to Halwaar, Abdu Kariimu Jaawanndo to Seeno Paalel, Almaami Abdul Qaadiri to Appe, aɓe njoni, eɓe keewi, ɓe limotaako. Suleymaani Baal ina anniyii haalande ɓe ko haaldunoo e Baylaa Pereejo Soh.

 Suleymaani Baal ƴefti konngol, o wiyi :

"Onon banndiraaɓe am, onon yiɗɓe am, Fuutankooɓe, gooto e mon fof yo heɗto hatte ! Mbeɗe haala, ko kaalat-mi ko eto-ɗon ɗum faamde. So on paamii, mbele maa naftu en ! En tohii, en lorlii, gooto fof ko dimo Alla e daande mum ! Deeniyankooɓe nana ngardii en, ina piya, ina tonnga, ina ñallina e naange. Nay maɓɓe njooɗotaako, bey maɓɓe njooɗotaako, baali maɓɓe njooɗotaako ! Alla jey maa, kamɓe ne ɓe mbaɗtan maa heen goɗɗum. So ɓe tinii joom suudu maa ina siŋkii,  ina yooɗi, ɓe mbiya a haandaani heen, a fotaani dañde oon ɗoon debbo, ɓe nawa mo galle maɓɓe. Ɓe tawa ndimaangu maa ko njarlu mbaawtungu, tawa ko njarlu ɓasaangu, walla tawa ko ndimaangu puuɗaangu, ɓe ƴetta, ɓe payna galle maɓɓe, ɓe mbiya aan a haandaani e jogaade nguu ndimaangu. Kala ko moƴƴi ko e koye maɓɓe ɓe kaandini. Etee kala ko ɓe mbaawi waɗde ma, mbiyataa tan ko yo Alla ñaaw, alaa fof ɗo ngullitto-ɗaa, mbiyataa tan ko yo Alla ñaaw, alaa mo kalmota-ɗaa ! Eɗen njiya ɗeen mette, Hormankooɓe ne nana keedti dow, hitaande fof eɓe ngara, eɓe naamnoo en muudo Horma. So toɓii, so toɓaani, so ilii, so ilaani, ko ɓe arooɓe tan. Tee azakkaat" jeyi  ɗum ko  miskineeɓe, kamɓe ɓe ngonaa miskineeɓe. Ɗum noon, pelliten ! Pelliten kaɓe-ɗen, taƴen ɓoggi e daaɗe men! Neɗɗo maayata tan ko laawol gootol ! Etee so en maayii, Alla jaggirtaa en ɗum, etee, eɗen njogii doole ko eɗen kaɓtoroo ɓe."

Ɓe mbiyi :

- "Hol ɗeen doole ?"

- "Innde Alla... oɗon njawi ɗuum ?"

Ɓe mbiyi mo : "Alaa !"

Oon sahaa, nde tawnoo Deeniyankooɓe ina ngardii, ina cañii, ɓe mbiyi mo :

- "Sheex" Suleymaani Baal, amin  njaɓa kono e geɗel noon, so tawii min ndañii damal, ko aan laamotoo !"

- "Onon ɓe  njanngiɗ-mi ɓe to Duɗal Piir Sañukuur, hoto njejjitee "sirru" mo Ceerno men Seriñ "Ƴaal" Amar Faal haalannoo gooto e men fof. O wiyiino-mi, ma mi tampan diine, kono mi laamotaako !"

- Ɓe mbiyi mo : "Ko goonga, ɗum noon min njaɓii !"

E oon sahaa aadiyankaagal ene woodi, ndimaagu ina heddii ! Heen gooto fof garɗo, won heɗdiiɓe caggal mum, nde o hooti, o yiyondiri e ɓeen, ɓe nanondiri.

Ɓe idii fof ko ƴeftude laawol, eɓe ƴeewoya Satigi Suley Njaay Mawɗo (laamɗo Deeniyankooɓe e oon sahaa.


Aamadu Umaar Jah

 

  

Ceerno Sileymaani Raasin Baal (III)

- Ɓe mbiyi mo : "Ko goonga, ɗum noon min njaɓii !"

E oon sahaa aadiyankaagal ene woodi, ndimaagu ina heddii ! Heen gooto fof garɗo, won heɗdiiɓe caggal mum, nde o hooti, o yiyndiri e ɓeen, ɓe nanondiri.

Ɓe idii fof ko ƴeftude laawol, eɓe ƴeewoya Satigi Suley Njaay laamɗo Deeniyankooɓe e oon sahaa. Nde ɓe njettii to Suley Njaay, ɓe tawi ko omo resi rewɓe sappo. Ndeen Suleymaani Baal arii, o wiyi :

- "Aan Suley Njaay, aɗa anndi ko addi mi ɗo ? Addi mi ɗo ko mi nanii aɗa resi rewɓe sappo, etee ɗum wonaa laawol ! Rewɓe sappo, laawol diine yiɗaa ɗum !"

- Suley Njaay wiyi : "Miin, hol ɓeen rewɓe sappo ? Miin kay, so mi yiɗii mi resa rewɓe sappo !"

- "Suleymaani Baal wiyi mo : "etee mi nanii aɗa ɗo resi rewɓe jiiduɓe yumma e baaba !"

- O wiyi : "Eey ! Miin ndes-mi ɗo tan ko Ummu Maajuura, e Kummba Maajuura, etee ko seɓɓe Koliyaaɓe, ko ... ko ... ko horɓe am tan !"

Seɓɓe Koliyaaɓe ɓe kaawaa, mbiyi :

- "Eyyoo... ! On nanii Suley Njaay ! Eɗen njaha, eɗen mbarondiree haa o laamoo, ndeke o jaggiri en ko en jiyaaɓe !"

Ɓe pelliti ɓe laawii, ɓe mbiy : "Ndewen e oo Ceerno !"

Ɓe ndewi e "Sheex Suleymaani Baal. Seɓɓe Koliyaaɓe ngonnoo reenooɓe mo, ɓeen ngonnoo jagge makko tigi rigi, kono ɓerɗe mum en taayii e makko e oo ñalawma, sabu o nanngiri ɗum en ko jiyaaɓe. Suley Njaay wiyi kadi seerataa e rewɓe ɓee fof. O waɗdii e Suleymaani Baal "moƴƴii... ma laaɓ !", tee, jooni alaa ɓe o wondi. Seɓɓe ɓe, ko ɓeen kaɓetenoo, ɓeen noon jooni njahii !

Suley Njaay ummii ɗoon, o wiyi omo yaha wuro Tulel. O nawori kaŋŋe, mbele maa won ɓe o soodi toon, ngonana mo, wooda kam ɓattii ɓe mo, wooda reenooɓe mo, o waawa feewnitaade.

Suleymaani Baal e ganndal mum ruttii, jooɗii. Suley Njaay jokki laawol mum, ene wondi e subalɓe. Omo lelii tan omo ajjii e hoore laana, subalɓe ina ngawƴa. Suleymaani Baal e ganndal mum waɗdi mo e baawal. Baawal ngal ina ɗapɗapina tan, e hoore laana. Suley Njaay ina ajjii tan, ina ƴefti fetel, ina fawi e reedu mum. Baawal ngal ina ɗapɗapina, ina ɗapɗapina tan, e hoore laana. Hhaa juuti tan, Suley Njaay roŋki muñde. O wiyi : "iijam... ! Onon kam, ngal baawal ina haɗa yimɓe tan awƴude !" Ɗoon tan o jippini fetel, o toɓɓi baawal ... conndi oolii, fetel dajjitii, fappii e junngo makko, junngo ngo saami e nder laana. Baawal nana yaha... ! Nde juungo ngo taƴi, tawi ko laaɗe makko ina njoofa e tufnde Waali Jantaŋ. O wiyi yo laaɗe ɗe njiilte...

Barmannde nde ɗaccaani mo haa o maayi. Ɓe memondiraani haa hannde... haa hannde Suleymaani Baal e Suley Njaay njettondiraani !

Nde Suley Njaay maayi, Deeniyankooɓe ndenti, cuɓii Satigi goɗɗo, hono Suley Njaay Buubu Gaysiri Dewal Sawa Laamu Yero Koli Tengella, oon woni Suley Njaay 2 ɓo. Ɓe ndarni mo, mbele ma won ko ɓe mbaawi gasnude.

"Sheex" Suleymaani Baal felliti waɗde jeeyngal mawngal, mooɓre mawnde,

ngam samminde laamu Deeniyankooɓe, e haɓde e Hormankooɓe.

Hormankooɓe, so ngariino, tellortonoo e oon sahaa ko Rinnjaw. Ɗoon ɓurnoo welde taccirde. Suleymaani Baal e wondiiɓe mum, ɓiɓɓe soknaaɓe Fuuta, kamɓe kala ɓe pelliti fayde Rinnjaw. Ndeen noon ɓe kuudiima, ɓe ndawi, ɓe mbaali Rinnjaw.

Yahi haa weeti, gooto e Aañ-Aañɓe (ko ɓesngu Aañ en laamotonoo Rinnjaw) addi gawri. Gawri ɓetaa ɗoon haa heewi, Hormankooɓe ina unanee. Rewɓe ndenndinaa ɗoon, ina una, hay worɓe mbaddaama e maɓɓe ngam unde, sabu gawri ndi heewde.

"Sheex" Suleymaani Baal e wondiiɓe mum ngari tan njooɗii, ina ƴeewa tawo, ina ngañi heñaade, ina ƴeewa tan ; anndi heñaade ina bonna. Suleymaani Baal e wondiiɓe mum naati e nder Hormankooɓe, kaɓi e maɓɓe, wonti baŋ-yoo-baŋ "palee ! palee !" Yoga e Hormaankooɓe ndoondaa, piyaa e leydi, woon heen mbaraa, woodi heen mo o neli to mawɗo maɓɓe, o wiyi mo:

- "Mbiɗo nel-ma to mawɗo mon. So a yahii, mbiyaa mo ko heddii heen ko, wonani mo gaay ko conndi e kure, gawri alanaa mo gaay, jiyaaɓe ngalanaa mo ɗo. Ko o dañatnoo ko, o dañii, ko o dañaano, o wontaa ɗum dañde !"

Muudo Horma helaama ! Suleymaani Baal jokki hare mum e Safalɓe. Ndeen Suleymaani Baal e wondiiɓe mum mbaaldii jamma gundabi, aɓe njogori haɓoyeede Fori, o winndi ɓataake gooto haa gasi, o noddi sehilaaɓe makko, hono Aamadu Siree Anta Ngiji, e Alfaa Aamadu Seydi Yero Buso. O holli ɓe kaayit o. O wiyi heen ko janngo e jam, so tawii o maayii, yo ɓe tuugno e doosɗe ɗe o lelni e kaayit o, ngam toɗɗaade almaami. So tawii kadi aɓe cuɓoo almaami, yo ɓe cuɓo Abdul Qaadiri Kan.

Caggal ɗum ɓe njahi Fori, nootitoyaade e wolde. Ndeen ɓe njettiima Fori, ko toon Suleymaani Baal heddii. Ndeen o maayii Fori, ɓe ubboyi mo ko Jeeriyel Tummbere, sara Ɓokki Sammba Gelaajo Jeegi, heedti ko rewo wuro Jowol. Ɗum hawri ko e hitaande 1775.

 Aamadu Umar Jah.
Taarik keɓaaɗo e Tijjaani Aan
 

No almameeɓe toɗɗortenoo e Fuuta

Sheex Muusaa Kamara to Ganngel wiyi : "Saanga nde seernaaɓe tooroɓɓe compata laamu almamaagal nde, ko yimɓe moƴƴuɓe ndentata, ndiisnondira, kawra ooɗo ina yoni hannde, o waɗee almaami. O wiyi kadi alaa e sago baɗeteeɗo almaami o renndina won ɗeen geɗe : tawo o wonaa jiyaaɗo; anndaaka e makko ko boni; tawa ko o ceerno ganndo, peewɗo; tawa o dañii ko famɗi fof duuɓi capanɗe nay. So almaami o wonii noon, ko kañum woni mawɗo (hooreejo). So hare yontii ne, ko kañum ardotoo. Almaami Fuuta ko almaami, ko ceerno, almaami goomu fetel (konu).

Almaami o noon so wonii ronnataa.  So o heɓii jawdi, so omo yalta, jawdi ndi heɓtete. Hay huunde o fotaani jogaade. Ko o ceerno tan, ceerndoowo goonga e fenaande. Ceerno firti tan ko ceerndoowo goonga e fenaande ! Ko dañaa fof wattetee ko e"bayti el maali" : ɗum wonani ko miskineeɓe e hoɓɓe arooɓe e ko wayi noon.

So ɗum ɓennii, waɗannooɓe haa Almaami waɗee ɓe, hono fiilooɓe almaami ko nii mbayi : nokku fof won keedɗo ɗoon ƴeftee heen. Ko ɓeeɗoo arooɓe :

- To Boosoya : Aali Dunndu. O jeyaa ko Daabiya. O yettetee ko Kan Jallo. O wiyeteenoo ko Alfaa Boosoya.

- To Yirlaaɓe Jeeri : Ko Aali Siidi to Mboolo Aali. O yettetee ko Bah. Ko kanko woni mawɗo Yirlaaɓe Jeeri.

- To Yirlaaɓe Pete : Ko Siley Amar, oon ko Pete jeyaa. O yettetee ko Aan.

- To Ngenaar : Ko El Fekki, to Gaawol. Aañ o yettetee.

- To Hirnaange Boosoya : Ko Ceerno Molle walla Elimaan Njaw. O yettetee ko Aañ.

- To Laaw : Ko Elimaan Baarangol, o jeyaa ko Meri.

Ɓee ɗo noon so ndenndii, ko kamɓe mbaɗata Almaami, ko kamɓe ngittata ɗum. Almaami ɓurɓo ɓooyde e almameeɓe Fuuta ko Almaami Abdul "Qaadiri" : ina wayi no o wonii heen duuɓi capanɗe tati (30) nii, kanko tan ɓuri ɓooyde. Aamadu Sawa Ciilo to Pete, ko banwano (Wan) gontuɗo Ciisiiwo (Sih) : kanko ɓuri fof raɓɓiɗde ko woni heen.

Almaami ɓurɗo yahde tan ina arta haa woni laabi sappo e go'o (11), ko Almaami Yuusuuf. Ko o Lihdo (Lih) Jaaba. So o yiyii won ko dilli e yimɓe tan, o wiya o woppii. So ɓooyii tan kadi yimɓe ngarta e makko, haa timmi laabi sappo e go'o.

Sheex Muusaa Kamara,

ittaa ko e yeewtere Umaar Bah to Rajo Muritani